Heljdino brašno je sjajna zamjena za pšenično brašno i u slanim i u slatkim pecivima, a ovo je prvi put da smo isprobali napraviti klasične kiflice sa sirom u kojima smo kombinirali heljdino brašno s pšeničnim.
Za ovaj recept trebat će vam:
Šalica heljdinog brašna
Šalica pšeničnog brašna
Šalica svježeg sira
Šalica kiselog vrhnja
Jedno jaje (razdvojeno na žumanjak i bjelanjak)
Sol
Sezamove sjemenke
1. Na dasku na kojoj ćete umijesiti tijesto sipajte otprilike jednu šalicu heljdinog brašna i jednu šalicu pšeničnog brašna.
2. Dodajte dva velika prstohvata soli.
3. Pomiješajte brašna i sol i u sredini napravite udubinu.
4. U udubinu ubacite bjelanjak. Žumanjak sačuvajte u posudici za kasnije.
5. Dodajte sir i vrhnje.
6. Umijesite tijesto. Ako je pretvrdo, dodajte još vrhnja, a ako je pregnjecavo, dodajte brašno. Formirajte kuglu i pobrašnite.
7. Tijesto razvaljajte u krug debljine oko pola centimetra.
8. Podijelite krug na 16 isječaka.
9. Svaki isječak zarolajte od šire strane prema vrhu.
10. Posložite kiflice na lim. Ostavite prostora između njih.
11. Premažite kiflice razmućenim žumanjkom u koji ste pucnuli malo mlijeka.
12. Posipajte ih sezamovim sjemenkama i stavite u pećnicu zagrijanu na 190 stupnjeva. Pecite 15-20 minuta.
13. Dok se kiflice peku, očistite dasku, operite suđe i pripremite dva sendviča starijem tinejdžeru za gablec. Ako nemate tinejdžera, pripremite gablec nekome drugome. Ili sebi za slučaj da vam kiflice ne uspiju.
14. Izvadite kiflice iz pećnice kad dobiju lijepu boju starog zlata.
U svojim najmlađim danima odraslosti, na početku svoje „karijere“, imala sam priliku raditi u redakciji najvećih odnosno najprodavanijih dnevnih novina u Republici Hrvatskoj. Onima koji su jako mladi i ne sjećaju se običaja svakodnevnog kupovanja, listanja i čitanja papirnatih izdanja – recimo da je to bilo u rangu onoga što su danas Facebook, Instagram i Twitter – mediji za koje svi znaju, svi ih prate i čitaju, a neki od njih to i priznaju.
Najveće novine u Hrvatskoj na vrhuncu popularnosti imale su dnevnu nakladu veću od 300.000 primjeraka
Imala sam sreću raditi u istoj redakciji u kojoj su svakodnevno pokraj mene i sa mnom radili ugledni visokoškolovani profesionalni novinari, urednici, redaktori, lektori, grafički urednici, dizajneri, fotografi… i radeći uz njih puno i naučiti. Primjerice, premda sam tada već bila diplomirala hrvatski jezik i književnost, podrazumijevalo se da nekoliko mjeseci učim vještinu lekture od vrhunskih stručnjaka, a ja sam radosno i entuzijastično u svoju bilježnicu s abecednim odjeljcima upisivala njihove savjete i preporuke, pozorno slušajući i razumijevajući njihova stručna tumačenja, nerijetko se čudeći kako zapravo malo znam i koliko još toga tek moram naučiti. Osjećala sam se odlično jer to su redom bili vrlo školovani, obrazovani i mudri ljudi, a opet pristupačni i blagi prema nama početnicima, i učenje od njih i rad s njima bio je veliko zadovoljstvo.
Kolikogod obrazovani bili, uvijek imamo još puno toga za naučiti
Ono što je prvo i najvažnije što su nas učili na tim počecima u ozbiljnim redakcijama bilo je da uvijek budemo svjesni utjecaja koji medij ima na oblikovanje mišljenja svojih čitatelja i da uvijek, uvijek, uvijek i apsolutno uvijek budemo svjesni odgovornosti koju sa sobom nosi doseg koji imaju naše objave te da naš rad bude usklađen s tom činjenicom. Svaka priča ima dvije strane, a objektivnost je imperativ koji zahtijeva da zadržimo neutralnost i damo glas objema stranama. Najizvrsniji među nama mogli su se nadati dobivanju kolumne nakon godina i godina dokazivanja kvalitete svojeg rada. Dali su nam povjerenje, a mi smo to ozbiljno shvatili i bili ponosni jer tada doista nije baš svatko mogao dosegnuti tako veliki auditorij osim plaćenom reklamom, a na njoj je pak morala biti oznaka da je riječ o plaćenoj reklami koja je u startu čitateljima sugerirala da tekst koji u tom odjeljku čitaju nije stav redakcije.
Bitno je napomenuti da je na vrhuncu svoje popularnosti taj najveći i najčitaniji dnevni list imao nakladu oko 370.000 primjeraka. Budući da je sav sadržaj bio otisnut na papiru, materijalu koji je podložan brzoj razgradnji, tada je uvriježena utjeha za loše vijesti bila da ih se za koji dan nitko neće sjećati.
Utjecaj klasičnih medija bio je ključan, ali u odnosu na internet doseg je ograničen, a prolaznost normalna pojava
Situacija s medijima u 21. stoljeću naglavačke je preokrenula sve ove postavke.
Internet je omogućio svakome da bude svoj vlastiti medij, gotovo u pravilu bez odgovarajuće stručne i etičke edukacije. Danas imamo onoliko medija koliko imamo ljudi s pristupom internetu koji su spremni u eter emitirati svoje objave. Istodobno je i sjajna i zabrinjavajuća činjenica to što je njihov doseg teoretski neograničen.
Danas postoji onoliko medija koliko imamo ljudi s pristupom internetu koji su spremni u eter emitirati svoje objave
Izvrsno je što je Internet omogućio dosad neviđenu brzinu komuniciranja i pristup bazi ljudskog znanja, ali je ujedno omogućio i produkciju te širenje lažnih vijesti (tzv. fake news) i podvala. Ovo potonje zahtijeva poseban oprez svakog korisnika. Za razliku od „old school“ novinarstva, danas je često nemoguće odmah uočiti je li objava autentična ili je plaćena reklama.
Najvažnija se promjena pak dogodila u dosegu publike. Danas svaka objava na internetu ima potencijal dosegnuti milijune čitatelja, slušatelja i gledatelja te utjecati na javno mnijenje i oblikovanje mišljenja više nego ikad. Upravo je zato više nego ikad važnije biti svjestan odgovornosti kod oblikovanja sadržaja i njegove objave. Uz neograničeni potencijal dosega poruke koju odašiljemo u javnost, dodatno valja imati na umu i biti svjestan činjenice da će te poruke vječno ostati objavljene, koliko se god autor predomislio, „brisao“ ili ih kasnije negirao. Vrijeme papirnatih vijesti koje traju dan-dva bespovratno je nestalo.
Uz neograničeni potencijal dosega poruke koju odašiljemo u javnost, danas dodatno valja imati na umu i biti svjestan činjenice da će te poruke vječno ostati objavljene
Ova stranica koristi kolačiće
Virtualne kolačiće ("cookies") koristimo kako bismo poboljšali izvedbu. Za nastavak korištenja stranice kliknite PrihvaćamViše informacija
Privacy & Cookies Policy
Privacy Overview
This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.